Velika poruka Lurda jest molitva: njezina potreba, njezina vrijednost i njezina učinkovitost. Kao i kod drugih vidova poruke i ovdje čini prethode riječima. Sva ukazanja odvijaju se u ozračju sabranja, tišine i molitve. Sama kontemplacija, sabranje i molitva prethode poruci riječima. Dva prva ukazanja jesu čisto uronjenje u razmatranje i molitva a isto tako i posljednje. Tek kad se stvori ozračje sabranosti i molitve, Bog se počinje očitovati našoj duši.

Gospa, ukazujući se s krunicom posredno je dala na znanje da joj je ta molitva najdraža. Dapače, to je još pokazala time što je pratila Bernardicu na svojoj krunici.

Molitva svete krunice ima upravo tu vrijednost, jer spaja usmenu i mislenu molitvu.

Pred očima našega duha redaju se svi najvažniji misteriji iz Isusova spasiteljiskog života s kojima je Blažena Djevica Marija usko sjedinjena.

I baš zbog tog naglaska na Gospinu sudjelovanju u djelu našega otkupljenja, što u krunici stalno razmatramo, ta molitva ima posebnu vrijednost kako u molitvenom životu pojedinaca tako i zajednice vjernika.

No Blažena Djevica izričito je tražila molitvu posebno za obraćenje grešnika. Nije li nam time Gospa jasno rekla koliko važna može biti naša molitva, dapače da je najveće dobročinstvo za bližnjega ako mu svojom molitvom pomognemo izaći iz stanja grešnosti.

I kad je tražila da se dolazi u procesiji i da se sagradi kapelica, nije li time opet naglasila molitvu, ovaj puta zajedničku. Jer što se drugo radi u procesiji i u kapelici nego zajednički moli. Nakon pojedinačne molitve Gospa upravlja pažnju na zajedničku molitvu koja svoj vrhunac postiže u Svetoj Misi. To se razumijeva u poruci koju je uputila svećenicima o izgradnji kapelice. Što je drugo time htjela reći, nego da svećenstvo u svom hijerarhijskom ustrojstvu, tj. na čelu s biskupom, preuzme brigu, nadzor i vodstvo nad molitvenim životom vjernika koji će onamo dolaziti; a sve treba biti okrunjeno slavljenjem Euharistije, tim središtem kršćanskog molitvenog života. 

Svi koji u Lurd hodočaste doživljavaju i doživjet će uvijek isto: ono posebno ozračje molitve i sabranosti koje rijetko gdje drugdje mogu naći. Bilo da mole pred spiljom, bilo da sudjeluju u zajedničkim procesijama.

No vrhunac molitvenog života sigurno je zajednička sveta Misa u podzemnoj Bazilici Pia X.

Izgrađena je 1958. za stotu godišnjicu lurdskih ukazanja, a može primiti 30.000 vjernika. I upravo tu hodočasnik doživljava svu ljepotu i univerzalnost kršćanske vjere.

Ljudi sa svih kontinenata, raznih narodnosti, jezika, rasa, običaja, okupljeni oko Krista koji se žrtvuje u Euharistiji osjećaju da su svi jedno kako je već davno rekao apostol Pavao: »Nema više: Židov – Grk! Nema više: rob – slobodnjak; nema više muško – žensko, svi ste vi jedan u Kristu Isusu« (Gal, 3, 28 – 29). 

U župi je u tijeku Devetnica Klanjanja, a na sam dan Gospe Lurdske program počinje u 17 h, a sv. misa u 18 h… Iza mise je procesija sa svijećama… 

fra Ante