A pošto Ivan bijaše predan otiđe Isus u Galileju. Propovijedao je evanđelje Božje: “Ispunilo se vrijeme, približilo se kraljevstvo Božje! Obratite se i vjerujte evanđelju!” I prolazeći uz Galilejsko more ugleda Šimuna i Andriju, brata Šimunova, gdje ribare na moru; bijahu ribari. I reče im Isus: “Hajdete za mnom i učinit ću vas ribarima ljudi!” Oni odmah ostaviše mreže i pođoše za njim. Pošavši malo naprijed, ugleda Jakova Zebedejeva i njegova brata Ivana: u lađi su krpali mreže. Odmah pozva i njih. Oni ostave oca Zebedeja u lađi s nadničarima i otiđu za njim. (Mk 1,14-20 

Božjem pozivu treba se odazvati. Valja nastojati okajati što nije bilo dobro u prošlosti, te odlučiti ubuduće živjeti zaista pravim kršćanskim životom, kao djeca Božjega kraljevstva, kao djeca svete Majke Crkve. Na tom putu pravog, kreposnog kršćanskog života ima mnogo zapreka i napetosti.

A jedna takva velika zapreka jest i obzir ljudski, strah od ljudi, što će ljudi reći. Mlaki, zli kršćani svakog revnog i dobrog kršćanina odvraćaju od dobra (Sv. Augustin).

Bogu nitko nije nevažan

Marko nam odmah u početku sažimlje Isusovu propovijed. Ta je Markova riječ tako izvrsno sročena da ju je crkva preuzela u obred pepeljenja. No zamislimo se odmah u samu riječ evanđelje. To je još uvije grčka riječ, prevedena znači „blagovijest“, radosna vijest, novost. Donosilac joj je Isus Krist, Božji Sin, Mudrost Očeva. Upućena je svima ljudima, no svakomu osobno i u sklopu zajednice u kojoj živi: obitelji, župe, naroda …  

A sadržaj? Marko upotrebljava izraz evanđelje Božje. U kojem smislu? U dva značenja: to evanđelje upravlja sam Bog, Otac, po svom Sinu. No to je također evanđelje o Bogu. Isus nas poučava tko je Bog, tko smo mi za Boga. No ne samo da na poučava, on nas poziva da uđemo u srodstvo s Bogom, da zaživimo kao Božji sinovi i kćeri. Isus dakle propovijeda novu sliku o Bogu, pa stoga i novu sliku o čovjeku i o suodnosima Boga i ljudi, pa dosljedno i ljudi među sobom. – No Isus treba suradnike, Isus hoće suradnike.

Želi svijet spašavati po ljudima. Tu se upliće riječ o svećeničkom pozivu. Kako su zahtjevne one riječi: „Oni ostave mreže … svoga oca … i otiđoše za Isusom.“ No Isusu je potreban svaki kršćanin. Novi svijet, Božji svijet – Božje kraljevstvo nastaje udruženom suradnjom svih isusovih učenika. Bogu nitko nije nevažan! AMEN!

fra Bonaventura Duda