Na današnji se blagdan produljuje ozračje Božića posuto svjetlom i radošću. Nastavimo se u duhu diviti čudu koje se dogodilo u Svetoj noći. Nastavimo razmatrati nad božićnim otajstvom i zahtjevnim zadaćama koje iz njega proizlaze. “Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin.“

Te riječi koje su izrekli anđeli u Betelehemu i koje iznenadiše pastire odjekuju i u ovom našem dobu.

One nas pozivaju da se ne bojimo, jer je rođen za nas Mesija, dugo očekivani Spasitelj koji je konačno došao na svijet da otkupi sav ljudski rod.

Njegovo je rođenje neizmjerni dar koji, ako ga se shvati i prihvati do kraja, mijenja život i čini osobu sposobnom za evanđeosko junaštvo kojim su se odlikovali sveci.

To je poruka koju nam upućuje i prvomučenik sveti Stjepan, kojeg danas slavimo.

Njegovo slavljenje još više produbljuje naše shvaćanje Kristovog Božića. Taj mladi đakon istaknuo se svojom hrabrošću i postojanošću kojom je znao naviještati evanđelje svojim sunarodnjacima i s ljubavlju služiti siromasima. Njegovo nas mučeništvo podsjeća kako Djetešce Isus, iz spilje u kojoj bespomoćan leži u jaslama, poziva nas slijediti ga korak po korak do Golgote, do križa, da s njim podijelimo pobjednički trijumf nad smrću. 

Sveti Stjepan je prvi kršćanski mučenik, jedan od sedmorice đakona izabranih u prvoj Crkvi kako čitamo u Djelima apostolskim. Bio je među njima najgorljiviji i najenergičniji. Prvomučenik Stjepan pun je Duha Svetoga, milosti i snage. Činio je velike i čudesne znakove u narodu. Brinuo se i skrbio za siromašne i udovice, te se isticao u čistoći i darežljivosti. Bio je mlad kršćanin, gorljiv za Krista. Njegov raniji život nije nam poznat, ali nam je ostavio dirljivo svjedočanstvo vjernosti Kristu i njegovoj Crkvi, kojega je potvrdio mučeničkom smrću.

Žar i gorljivost za Krista i njegovo evanđelja je u mladoj Crkvi sve više rasla i širila se. Stjepan je svojom postojanošću i svjedočenjem Riječi Božje navukao bijes Židova koji ga optužiše za bogohuljenje, te ga kamenovaše. Na času svoje smrti molio je za svoje mučitelje i ubojice, a među kojima je bio tada mladi Savao, koji će kasnije, pod slavnim imenom Pavao upravo u progonstvu susresti Krista i postati div kršćanstva i Božje riječi. Stjepanova molitva kako je zapisano u Djelima apostolskim bila je: „Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh!“ U mučeništvu se očitovala Kristova prisutnost. Isus je oprostio onima koji su ga razapeli, riječima: „Oprosti im jer ne znaju što čine!“ Tako je i Stjepan praštao.

Znao je da nema veće ljubavi od one – položiti život svoj za prijatelje. Stjepan je bio prijatelj Božji i svoj je život položio iz ljubavi prema svome otkupitelju, jer je vjerovao da njegov izbavitelj živi i posljednji će se očitovati. Nesumnjivo je Stjepan zaslužio neraspadljiv vijenac slave Božje, jer dobar je boj bio, trku završio, vjeru sačuvao. Čudno je to da se odmah nakon svetkovine rođenja Sina Božjega Isusa Krista slavi spomendan jednog mučenika. Nakon ozračja ljubavi i mira, radosti i nade, u kojoj slavimo dolazak Djeteta, drugi dan slavimo prolivenu mučeničku krv natopljenu ljudskom mržnjom, sljepoćom i zavišću.

Ipak, znamo da i betlehemsko novorođenče, Kralj mira, savjetnik divni doživljava progonstvo i prijetnju smrću. Otrov mržnje, laži i zavisti ne podnosi lijek mira i ljubavi, istine i radosti. Mnogi su prvi kršćani podnijeli mučeničku smrt jer su živjeli svoju vjeru radosno i postojano kao Stjepan. Tako su postali najbliži Kristu, Bogu, Božiću, zato mu se kao nagrada spomen nebeskog rođendana slavi nakon zemaljskog rođendana Božjeg Sina.

Današnje vrijeme nas poziva da prihvatimo izazov poput Stjepana i hrabro svjedočimo vjeru u jedinog i pravog Boga po kojemu je sve stvoreno, koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja podnio križ i smrt da uništi naše slabosti, boli i grijehe. Mnogi kršćani su i danas progonjeni i ubijani za svoje kršćanske ideale, ideale Isusa Krista – temelja svih ideala. I danas se krše prava na vjersku slobodu, onemogućava se ispovijest vjere i zastupanje moralnih vrednota.

Kršćani su kamen spoticanja liberalnom i nemoralnom društvu, koje ne želi izgradnju boljega svijeta, nego zastupa sebične interese pojedinaca i raznih društvenih skupina koji ne žele ništa Božje, jer su otrovani vlastitim idolima i božanstvima koja su osuđena na propast. Danas su na snazi mržnja i neprijateljstvo, sukobi i nemiri.

Ne postoji zajednički jezik mira, pravde i ljubavi. No, upravo nam Stjepan svjedoči da jedino Bog na kraju pobjeđuje. Iako progonjen i ubijen on živi, jer njegov izbavitelj ima posljednju riječ. Isplati se do kapi krvi živjeti za Isusa Krista i ideal vrednota njegovog evanđelja.

Prvomučenik Stjepan daje nam primjer i poticaj kako u životu živjeti, kako se nositi s neprijateljima i za koga i koje ideale se u ovome životu žrtvovati.

Pripremio: fra Ante