U ovu nedjelju – 24. kroz godinu – Božja Riječ pred nas stavlja dva ključna pitanja koja bih sažeo ovako: „Tko je za tebe Isus iz Nazareta?” Nakon njega: „Pretvara li se tvoja vjera u djela ili ne?”

Isus i jaPrvo pitanje nalazimo u današnjem evanđelju, tamo gdje Isus pita svoje učenike: „A vi, što vi kažete, tko sam ja?” (Mk 8,29). Petrov je odgovor jasan i neposredan: „Ti si Krist”, to jest Mesija, Božji pomazanik poslan spasiti svoj narod. Petar i ostali apostoli, dakle, za razliku od većega dijela naroda, vjeruju da Isus nije samo veliki učitelj ili prorok, nego puno više. Imaju vjere: vjeruju da je u Njemu prisutan i djeluje Bog. No, odmah nakon te ispovijesti vjere, kada Isus prvi puta otvoreno obznanjuje da će morati trpjeti i biti ubijen, sam Petar protivi se perspektivi muke i smrt. Tada ga je Isus morao snažno prekoriti, kako bi shvatio da nije dovoljno vjerovati da je On Bog, već da ga – potaknuti ljubavlju – treba slijediti na istome putu, putu križa (usp. Mk 8,31-33). Isus nije došao da nas poduči nekoj filozofiji, već da nam pokaže put, dapače, jedini put koji vodi u život.

Taj put je ljubav, koja je izraz prave vjere. Ako netko ljubi svoga bližnjega čistim i velikodušnim srcem, to znači da doista poznaje Boga. Ako pak netko kaže da ima vjere, ali ne ljubi braću, nije pravi vjernik. Bog ne obitava u njemu. To jasno potvrđuje sveti Jakov u drugome čitanju mise ove nedjelje: „Ako nema djela, (vjera) je mrtva u sebi” (Jak 2,17). U tom smislu želim navesti jedan spis svetoga Ivana Zlatoustog, jednoga od velikih Otaca Crkve, na kojega nas podsjeća liturgijski kalendar. Komentirajući baš taj navedeni dio Jakovljeve poslanice piše: „Netko može imati ispravnu vjeru u Oca i u Sina, kao i u Duha Svetoga, no ako nema ispravan život, njegova mu vjera neće poslužiti za spasenje.

VinogradKada, dakle, čitaš u evanđelju: ‘A ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga” (Iv 17,3), nemoj misliti da je taj redak dovoljan da nas spasi: potreban je potpuno čist život i ponašanje”

(Nagovor Benedilta XVI. uz molitvu Anđeoskog pozdravljenja, 13. rujna 2009.)

 U pitanju „Što vi kažete tko sam ja?“, stoji temelj učeničkog identiteta. Jesam li dosljedan svojim životnim obećanjima i započetim putovima?

Kakav sam dakle? S čim ili s kim se poistovjetiti, biti isti. Kršćanin svoj identitet traži u Isusu, u svome shvaćanju Krista, u mjeri prihvaćanja Krista. Želimo li Kristov identitet, valja nam Krista prihvatiti, s njime trpjeti i umrijeti sebi samima. Uz Krista suputnika imamo i Krista supatnika.