Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo svetkovina je u spomen na događaj, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji da će začeti Isusa po Duhu Svetom. Sveti Luka izvještava nas o tom događaju u svojem evanđelju

annunciation“Poslije šest mjeseci posla Bog anđela Gabriela u galilejski grad imenom Nazaret, k djevici zaručenoj s mužem iz Davidove kuće, komu je bilo ime Josip. A djevici bijaše ime Marija. Kad anđeo uđe k njoj, reče joj: ‘Raduj se, milosti puna! Gospodin je s tobom!’ Na te riječi ona se prepade i počne razmišljati što znači taj pozdrav. Anđeo joj reče: ‘Ne boj se, Marijo, jer si našla milost kod Boga. Evo, ti ćeš začeti i roditi Sina komu ćeš nadjenuti ime Isus.

On će biti velik i zvat će se Sin Previšnjega. Gospodin Bog dat će mu prijestolje Davida, oca njegova. On će vladati kućom Jakovljevom dovijeka. I kraljevstvo njegovo neće imati svršetka.’- Kako će to biti – reče Marija anđelu – jer se ja ne sastajem s mužem? – Duh Sveti sići će na te – odgovori joj anđeo – sila Previšnjega zasjenit će te; zato će se dijete koje ćeš roditi zvati svetim, Sinom Božjim. Gle! I tvoja rodica Elizabeta zače sina u svojoj starosti. Već je u šestom mjesecu ona koju zovu nerotkinjom. Jer Bogu ništa nije nemoguće. Marija mu reče: ‘Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!’ Tada je anđeo ostavi” (Lk 1,26-38)

Kristovo utjelovljenje događaj je spasenja, jer se Sin Božji utjelovio da postane Spasitelj. Blagovijest se slavi devet mjeseci prije Kristova rođenja, u korizmi, čime se naglašava radost zbog začeća djeteta, ali i žalost zbog muke koja ga čeka. S Lukinim izvještajem nalazimo se na vrhuncu koji povezuje Stari i Novi zavjet. U njega se slijevaju sva proroštva, a iz njega proizlazi sav budući razvoj. Na tom vrhuncu se nalazi Krist, Bogočovjek, Spasitelj, Isus, koji kao Jahve u svetinji nad svetinjama prebiva u Marijinu krilu, a Ona je prava Majka pravoga Božjega Sina.

Utjelovljenje je povijesni čin, a uključuje duboku tajnu božansko-ljudske veze, bogočovještva, u osobi Isusa Krista.

Ljiljan (Small)Današnja svetkovina Blagovijesti je istovremeno Gospodnji i marijanski blagdan. Marija je toga dana začela, a Isus je začet. Odnosi se na oboje pa kad spominjemo Navještenje Gospodnje, mislimo na Krista, a kad govorimo o Blagovijesti, mislimo na Mariju. I dok je Lukin izvještaj pisan s gledišta Marije, o istom događaju evanđelist Matej piše s gledišta Josipa. Oba evanđelista žele naglasiti da je Isus čovjek, ali i Bog koji postaje čovjek. Njegovo je začeće čudesno, po Duhu Svetom. Tu spoznaju moraju proživjeti i Marija i Josip. Isus je Marijin sin, ali je i Sin Božji. U Blagovijesti dobro osjećamo da se radi o odlučnom trenutku za sve ljude. Bog je došao među nas i Marija je bila tu da primi Boga, koji je postao čovjek, u naše ime.

Ne zaboravimo, sam Bog dao je Mariji posebno mjesto, izabravši je za Majku Isusu, a Gospodin Isus opet ju daje i nama za Majku našu. Riječi Božjega glasnika u događaju Navještenja rado se prisjećamo dok izgovaramo molitvu Anđeo Gospodnji.

Svakog dana ujutro, u podne i navečer, sa svih tornjeva katoličkih crkvi zvona nas pozivaju da pozdravimo Mariju i da se spomenemo Navještenja.

 Z.  S.